heterostilija (hetero- + -stil) ili raznovratost, pojava dimorfizma reproduktivnih organa u cvjetovima iste vrste, često u obliku različitih duljina vratova tučka ili prašničkih niti sa svrhom onemogućavanja samooplodnje (→ oprašivanje). Primjerice, u različitih vrsta jaglaca cvjetovi su dvovrsni. To je dimorfna heterostilija. Neke jedinke imaju dugovrate cvjetove u kojih su vratovi tučka dugački pa njuška tučka viri iz cijevi vjenčića, dok su prašnici – smješteni niže od njuške – pričvršćeni u cijevi vjenčića, a druge su s kratkovratim cvjetovima i prašnicima smještenima iznad njuške tučka. Dugovrati tučci imaju velike papile na površini njuške, a peludna su zrnca sitna, dok su u kratkovratih njuške s malim papilama, a peludna su zrnca veća. Time je spriječeno samooprašivanje (samooplodnja) i osigurana unakrsna oplodnja, jer se sitna peludna zrnca iz dugovratih cvjetova mogu prihvatiti samo na njuškama kratkovratih tučkova i obrnuto. Dimorfna heterostilija nije rijetka pojava, pa je poznata i kod nekih predstavnika porodice oštrolista (Boraginaceae), lanova (Linaceae), trolistica (Menyanthaceae), maslina (Oleaceae), cecelja (Oxalidaceae), vranjemila (Plumbaginaceae), dvornika (Polygonaceae) i santolina (Santalaceae). Znatno su rjeđe biljke s trimorfnom heterostilijom u kojih se razvijaju trovrsni cvjetovi, kao npr. u obične vrbice (Lythrum salicaria), pa su odnosi znatno složeniji.
